Grad Visoko

16.07.2019

Na politikanstvo i populizam SDA Grad Visoko odgovara argumentima

Intenzivan trend razvoja malinarstva u cijeloj BiH počinje još 2013. godine, kada se bilježi povećanje od 3% ukupne proizvodnje, pa sve do 2016. godine kada se bilježi maksimalno povećanje proizvodnje od 24%. Takav trend preslikao se i na grad Visoko. Hiperprodukcija malinjaka u Visokom svoj vrhunac je imala u sezoni 2016/2017. kada je 620 malinara prijavilo svoje malinjake i ažuriralo podatke u RPG-u.

Navodi OO SDA u kojima stoji kako je gradska administracija nebrigom dovela do smanjenja i prepolovljavanja broja malinara u narednoj 2018. godini su nestručni, neutemeljeni i predstavljeni u javnost kao neprovjerena i površna informacija vješto izmanipulisana populističkim naslovima i neargumentovanim tvrdnjama. U kontekstu prebacivanja odgovornosti na gradsku administraciju, a temeljem neprovjerenih informacija predstavljamo realno stanje i tačne podatke.

Broj malinara iz 2018. godine u odnosu na 2017. i prethodne godine nije prepolovljen kako se navodi u tekstu, (2017. – 620 malinara, 2018. – 561 malinar) nije niti približno prepolovljen, niti je to konačan broj malinara. Vrlo bitan, a preskočen detalj, vjerovatno iz neznanja i uzimanja površnih informacija je da se radi o brojevima i podacima iz RPG-a koji pokazuju broj malinara koji su ažurirali svoje podatke u RPG-u, što su po Zakonu i dužni do 31.3. tekuće godine. Također, u konačan broj malinara nisu uvršteni oni koji nisu ostvarili pravo na poticaj, nisu imali prinos veći od 500 kg u sezoni, samim time nisu uvršteni u statističke podatke, te je iz tog razloga nastala razlika, ali i dalje uvidom na terenu ti malinari se bave proizvodnjom i imaju zaključene ugovore sa registrovanim otkupljivačima.

Podatak da je 200 porodica ostalo bez ikakvih prihoda je također neutemeljen vješto populistički predstavljen. Uvidom u RPG, ažurirane liste korištenja zemljišta i konstantnim obilaskom terena vidljivo je da većina porodica koja se bavila, a i dalje bavi malinarstvom, pored biljne proizvodnje bavi i proizvodnjom mlijeka, tovom junadi ili proizvodnjom neke druge biljne kulture. Uvidom na terenu mnogi poljoprivrednici, a ima ih, koji su iskrčili svoje malinjake ove godine se uspješno bave proizvodnjom Jalapeno paprikom, što je u poređenju sa 2017. godinom povećanje proizvodnje i proizvođača preko 100%. Poljoprivrednici prate trend kretanja potražnje određenih kultura na tržištu, za što je osnovni i jedini faktor otkupna cijena. Takav slučaj je i sa proizvodnjom maline, a simptomatično to prikazuje i navedeni grafički prikaz, koji se preklapa i sa kretanjem broja malinara u gradu Visoko.

 

U momentu hiperprodukcije malinarstva i konstantnog pada otkupnih cijena niko od nadležnih, pa čak niti Ministarsvo poljoprivrede FBiH nije reagovalo, u smislu Zakonom predviđenih rješenja provođenjem mjera tržišno cjenovne politike Zakona o poljoprivredi, kako bi se isključivo zaštitio primarni proizvođač.

Člana 7. ZOP kaže da Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede i uz mišljenje Federalnog ministarstva trgovine može uvesti „minimalne otkupne cijene“, po kojima je prerađivač, koji ostvaruje podršku u sklopu tržnog rada iz Člana 8. ovog Zakona obavezan otkupiti poljoprivredne proizvode od poljoprivrednih gazdinstava i poljoprivrednih proizvođača. Očito da nerentabilna otkupna cijena u prosjeku od 1.80 KM/kg nije bila dovoljan alarm da se neke od mjera poduzmu. Umjesto konstantnog forsiranja osiguravanja podrške za otkupljivače, u visini od 10kf/kg i podrške za nabavku opreme u subvencioniranju do 50% ukupne vrijednosti u periodu hiperprodukcije malinarstva, kada su sve naznake bile prezasičenosti na tržištu, nekonkurentnosti i konstantnog pada otkupne cijene, kantonalno Ministarstvo je jednostavno nastavilo razvijati Program poticaja po principu copy/paste, metode jednostavnog prepisivanja ne uzimajući u obzir kontinuirani pad otkupne cijene maline i stvarnih potreba na terenu. Tako utrošena sredstva, umjesto otkupljivačima, mogla su se usmjeriti prema primarnim proizvođačima, i time ublažiti ekonomska nerentabilnost proizvodnje zbog niske otkupne cijene maline.

Dalje u tekstu se navodi slijedeće: „Iz prethodnog teksta se vidi da je malinarstvo kao poljoprivredna grana imala svoju prespektivu razvoja na području Visokog, ali kao što se vidi iz zadnjeg prikaza usporedbi poticaja u razdoblju 2017-2018 da se desio evidentan pad broja malinara na području općine Visoko.“

Konstatovati da je na osnovu manje ostvarenih sredstava za poticaj 2018. godine u odnosu na 2017. godinu  desio pad malinara u gradu Visoko vrlo površno i stručno neargumentovano. Pravilnikom i Programom poticaja ZDK je jasno definisano da pravo na poticaj ostvaruju malinari koji ostvare prinos od minimalno 700 kg u sezoni, što u praksi znači da nisu svi registrovani malinari te godine uspjeli ostvariti niti 500 kg, što je revidirano za 2018. godinu u Programu poticaja iz raznoraznih mjerljivih i objektivnih razloga, a neki od njih su:

  • izuzetno nepovoljne vremenske prilike, koje su smanjile prinose i do 50%
  • nepridržavanje osnovnih principa i tehnologije uzgoja i programa zaštite od strane samih proizvođača
  • nekonkurenta niska otkupna cijena

 

Dakle nije se desio pad broja malinara, zato što je manje sredstava iz programa poticaja ostvareno, već što su prinosi znatno manji bili u odnosu na prethodnu 2017. godinu, (mraz, snijeg i druge vremenske neprilike, uzrok su prosječnog prinosa 550 kg po dunumu u 2018. godini), a rezultat je onda i manje ostvarenih sredstava iz Programa poticaja.

 

Kada su upitanju takse, deteljnom analizom bi ustanovili i uvidjeli da je Grad Visoko jedan od rijetkih gradova i općina u kantonu, ali i FBiH koji je ukinuo plaćanje takse za upis u RPG i izdavanje potvrde što je u drugim općinama na kantonu, ali i u Federaciji sasvim normalna praksa naplaćivanja te vrste takse.

 

Također, Memorandumom o saradnji između, tada Općine Visoko i Ureda za koordinaciju projekata-PCU (01/2-02-811-1/18) iz 2018. godine u Programu razvoja ruralne konkurentnosti, grad Visoko je pružio šansu i priliku svim akterima, a obuhvaćen je i sektor malinarstva da unaprijede svoju proizvodnju i osiguraju veće prinose, samim time i zaradu, a što se odnosilo i na fizička lica, udruženja, zadruge i pravna lica kroz:

 

-          jačanje kapaciteta u lancu vrijednosti i nabavci mehanizacije

-          investicije u proizvođačku i prerađivačku infrastrukturu

-          povečanje novih zasada kroz nabavku starter paketa

-          uvođenje i obavljanje standarda kvaliteta i certifikata u proizvodnji i preradi

-           

Niko sa područja grada Visoko se nije javio niti pokazao interes, a sredstva su bila osigurana kroz Program 70% i 30% Grad Visoko.

Uvidjevši da konvencionalni tip proizvodnje maline, prestaje biti konkurentan na tržištu sa otkupnim cijenama, još 2017., pa i 2018. godine Grad Visoko je kroz Javni poziv osigurao sredstva za certifikaciju organske proizvodnje maline, a interes je bio takav da su se samo dva proizvođača javila na Javni poziv. Nepobitna je činjenica da oni malinari koji izvrše konverziju i prelazak na organski uzgoj maline ostvaruju znatno bolje prihode od većih otkupnih cijena.

Također 2016. godine Grad Visoko je kroz kroz implementaciju programa “Razvoja savremene proizvodnje jagodičastog voća” finansirao štampanje stručne literature za uzgoj maline, gdje su se proizvođačima osim literature podijeljene i prskalice za  ukupno 27 proizvođača.

 

Osnovni razlog pada broja malinara u BiH, pa tako i u Visokom je isključivo zbog:

-          niske otkupne cijene,

-          loših vremenskih prilika,

-        nepovoljna kretanja na tržištu zbog hiperprodukcije maline ne samo u BiH, već u cijelom regionu,

-       niskih prihoda po jedinici površine (prosjek prinosa maline cca 550 kg/dunumu, otkupna cijena u prosjeku 1,80 KM/kg);

-         elementarne nepogode su uzrokovale oboljenja na zasadima (fitoftora, didimela i sl), usljed čega su propadali čitavi zasadi;

-          gubitak povjerenja proizvođača u otkupljiivače (hladnjačare).

 

Grad/Općina po nadležnosti je ispod kantona i federacije, sa znatno nižim sredstvima po raspodjeli prihoda, te unatoč tome i malom budžetu pokušava osigurati poticajne mjere za one proizvođače koji nisu obuhvaćeni mjerama Programa poticaja kantona i federacije, te uz saradnju sa raznim donatorima kroz sektor poljoprivrede konstantno podržava socijalno ugrožene kategorije stanovništva, pružajući im priliku da egzistenciju obezbijede kroz plasteničku proizvodnju.

Pravovremenim informisanjem, i ažurnosti gradske administracije, nadležne Službe gdje se vodi RPG-va. predaju i podnose svi zahtjevi, te kontroliše dokumentacija po osnovu Programa poticaja svih nivoa vlasti na račun poljoprivrednika, njih ukupno 1206 koji su ispunili uslove, u gradu Visoko u  protekloj godini je uplaćeno: 1. 913 612,10 KM poticajnih sredstava.

Ukupan broj podnesenih zahtjeva u 2018. godini:

  • Poticaji sa federalnog nivoa:    332 odobreno
  • Poticaji sa kantonalnog nivoa: 703 odobreno
  • Poticaji sa općinskog nivoa:     171 odobreno

 

Ukupno ostvareni poticaji sa svih nivoa vlasti u protekle tri godine:

- 2016. godina: 1. 349 597,00 KM

- 2017. godina: 1. 723 214,75 KM

- 2018. godina: 1. 913 612,10 KM

 

Politikanstvo, populistički tekstovi i neargumentovani podaci iznijeti kroz saopćenja ne idu zajedno sa malinarstvo. Umjesto trošenja energije prebacivanja odgovornosti na niže nivoe vlasti u ovom momentu,  potrebnije i poželjnije je tu energiju usmjeriti na kvalitetan razvoj poticajnih mjera i regulisanju otkupne cijene kojom bi bili zadovoljni i malinari i hladnjačari/otkupljivači,  s posebnim osvrtom na  poljuljani sektor malinarstva koji još uvijek ima razvojnu šansu.

 

 

 

Odsjek za privredu Grada Visoko

Press Grada Visoko