Pitka voda
Naslovna|Pitka voda
Vodosnabdijevanje
Na području Grada Visoko organizovan je gradski vodovodni sistem koji obuhvata užu urbanu zonu te pojedina prigradska naselja i urbana područja. Upravljanje sistemom vrši Javno komunalno preduzeće „Visočica“ d.o.o. Visoko.
Gradski vodovodni sistem
Gradski vodovodni sistem čine:
- izvorišna zona Vrutak sa objektima za crpljenje i pripremu vode,
- pumpne stanice Vrutak i Pertac I,
- rezervoar Pertac I kapaciteta 3.200 m³,
- rezervoar Pertac II kapaciteta 600 m³,
- primarna i sekundarna vodovodna mreža ukupne dužine približno 50 km.
Izvorište Vrutak
Izvorište Vrutak, smješteno u naselju Buci, oko pet kilometara uzvodno od grada, nalazi se uz rijeku Fojnicu i predstavlja glavno izvorište za vodosnabdijevanje stanovništva uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja.
Sistem čine tri eksploataciona bunara sa pumpnom stanicom i pratećim objektima, koji omogućavaju zahvatanje između 80 i 100 l/s pitke vode uz neprekidan rad pumpi.
Ključni pokazatelji sistema:
Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
Pokrivenost teritorije grada | 60 % |
Korisnici sa urednim snabdijevanjem | 99 % |
Prosječan pritisak u mreži | 2,5 bara |
Broj domaćinstava | 5.100 |
Broj privrednih subjekata | 600 |
Domaćinstva u prigradskim mjesnim zajednicama | 720 |
Lokalni vodovodni sistemi
Preostali dio teritorije Grada Visoko snabdijeva se vodom putem lokalnih vodovodnih sistema. Ovi sistemi nisu integrisani u sistem Javnog komunalnog preduzeća „Visočica“.
Prema raspoloživim evidencijama, na području grada postoji 223 lokalna vodovoda, putem kojih se vodom snabdijeva ukupno 27.769 korisnika.
Pregled lokalnih vodovoda i broja korisnika po mjesnim zajednicama (2012. godina)
R.br. | Mjesna zajednica | Broj vodovoda | Broj korisnika |
|---|---|---|---|
1 | Arnautovići | 5 | 157 |
2 | Buci | 24 | 1.554 |
3 | Bulčići | 6 | 124 |
4 | Čekrekčije | 2 | 200 |
5 | Dobrinje | 20 | 2.780 |
6 | Buzić Mahala | 5 | 1.108 |
7 | Goduša | 6 | 1.657 |
8 | Gračanica | 23 | 1.606 |
9 | Kološići | 5 | 516 |
10 | Kralupi | 18 | 1.606 |
11 | Kula Banjer | 7 | 596 |
12 | Liješeva | 7 | 402 |
13 | Moštre | 7 | 3.318 |
14 | Orašac | 3 | 644 |
15 | Podvinci | 9 | 799 |
16 | Poriječani | 27 | 2.456 |
17 | Radovlje | 20 | 3.598 |
18 | Topuzovo Polje | 8 | 1.338 |
19 | Tušnjići | 8 | 640 |
20 | Vratnica | 3 | 570 |
21 | Zimča | 10 | 2.100 |
Ukupno | 223 | 27.769 |
Stanje lokalnih vodovoda
Većina lokalnih vodovoda izgrađena je prije više decenija i danas je starosti između 30 i 60 godina. Zbog starosti infrastrukture, nedovoljnog održavanja, oštećenja nastalih tokom ratnih dešavanja te dotrajalosti kaptaža i vodovodne mreže, prisutni su značajni gubici vode.
Održavanje lokalnih vodovodnih sistema uglavnom se svodi na:
- sanaciju kvarova na mreži,
- popravke dotrajalih dijelova sistema,
- finansiranje troškova električne energije za rad pumpi.
Poseban izazov predstavlja nedovoljna kontrola kvaliteta vode za piće, kao i nepostojanje ili neadekvatno uspostavljanje zaštitnih zona oko izvorišta, što je u velikoj mjeri prepušteno samim korisnicima lokalnih vodovoda.
Ključni izazovi
Generalno posmatrano, najveći problem mjesnih zajednica koje se snabdijevaju putem lokalnih vodovoda jeste nedovoljna količina vode u pojedinim periodima godine, posebno tokom sušnih mjeseci, kada dolazi do smanjenog kapaciteta izvorišta i otežanog vodosnabdijevanja stanovništva.