Pitka voda na području Grada Visoko

Na teritoriji općine Visoko, trenutno egzistira organizovan gradski vodovodni sistem, koji obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja, sa organizovanim upravljanjem kroz rad Javnog komunalnog preduzeća «Visočica» Visoko. Gradski vodovodni sistem čine: izvorišna zona Vrutak sa objektima za crpljenje i pripremu vode, pumpne stanice Vrutak i Pertac I, rezervoari Pertac I (3.200 m3) i Pertac II (600 m3) i cjevovodi primarne i sekundarne mreže ukupne dužine oko 50 km. Izvorište Vrutak na Bucima, oko 5 km uzvodno od grada, locirano je uz rijeku Fojnicu i predstavlja glavno izvorište sa kojeg se vrši vodosnabdijevanje stanovništva uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja. Izvedeni vodozahvati - tri eksploataciona bunara sa pumpnom stanicom i pratećim objektima, omogućavaju zahvatanje 80-100 l/s vode za piće uz neprekidni rad pumpi. Izvorište Vrutak napaja 60% teritorije općine Visoko, sa 99% korisnika koji imaju uredno snabdijevanje vodom, odnosno pritisak od 2,5 bara. Trenutno se sa ovog sistema snabdijeva 5.100 domaćinstava i 600 privrednih subjekata, od čega je 720 domaćinstava u prigradskim mjesnim zajednicama. Ostali prostor općine po pitanju vodosnabdijevanja se oslanja na lokalne vodovodne sisteme. Ovi lokalni sistemi nisu u integrisanom sistemu Javnog komunalnog preduzeća. Prema evidenciji općina Visoko ima 223 lokalna vodovoda (prikazani u tabeli ) putem kojih se snabdijeva 27.769 korisnika. Pregled lokalnih vodovoda i broj korisnika po vangradskim MZ općine Visoko za 2012. god.

R.br. Mjesna zajednicaBroj vodovodaBroj korisnika

1.Arnautovići 5 157

2.Buci 24 1.554

3.Bulčići 6 124

4.Čekrekčije 2 200

5.Dobrinje 20 2.780

6.Buzić Mahala 5 1.108

7.Goduša 6 1.657

8.Gračanica 23 1.606

9.Kološići 5 516

10.Kralupi 18 1.606

11.Kula Banjer 7 596

12.Liješeva 7 402

13.Moštre 7 3.318

14.Orašac 3 644

15.Podvinci 9 799

16.Poriječani 27 2.456

17.Radovlje 20 3.598

18.Topuzovo Polje 8 1.338

19.Tušnjići 8 640

20.Vratnica 3 570

21.Zimča 10 2.100

UKUPNO 223 27.769

Većina vodovoda je građena ranije i starosti je 30 – 60 godina, sa velikim gubicima vode, dijelom zbog lošeg ili nikakvog održavanja, starosti vodnog objekta – kaptaže, primarnog i sekundarnog voda, te oštećenja u toku rata. Ono što se može generalno istaći je da je pitanje kontrole vode za piće i uspostavljanje zaštitnih zona na lokalnim vodovodima zapostavljeno od samih korisnika. Održavanje se svodi uglavnom na popravke dotrajale mreže i plaćanje troškova utroška električne energije za rad pumpi. Generalno, problem svih mjesnih zajednica koje se snabdijevaju putem lokalnih vodovoda jeste nedovoljna količina vode u određenim periodima godine.